Konaković pisao Rubiju: Smanjenje američkog angažmana u BiH otvara prostor Rusiji i rizikuje novi sukob

U pismu, koje je upućeno 30. juna 2026. godine, Konaković je naglasio da Bosna i Hercegovina duboko cijeni svoje historijsko i strateško partnerstvo sa SAD-om, ističući da je uloga Washingtona u okončanju rata, oblikovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanju mira bila odlučujuća i od trajnog značaja.

Međutim, šef bh. diplomatije je s posebnom ozbiljnošću skrenuo pažnju na nedavnu izjavu Ambasade SAD-a u Sarajevu u vezi s imenovanjem sljedećeg visokog predstavnika i ulogom Vijeća za provedbu mira (PIC), upozorivši na opasnosti koje nosi "evropska neodlučnost".

"Također smo uočili s posebnom ozbiljnošću poruku da nastavak evropske neodlučnosti i nesposobnost Vijeća za provedbu mira da ispuni svoju odgovornost mogu zahtijevati od Sjedinjenih Država da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini", navodi se u pismu.

Konaković upozorava da bi svako smanjenje uloge SAD-a rizikovalo otvaranje prostora koji bi brzo mogle popuniti Ruska Federacija, njeni saveznici i lokalni zastupnici, čiji cilj nije stabilnost, već slabljenje dejtonskog okvira, opstrukcija euroatlantske budućnosti BiH i širenje malignog uticaja na Zapadnom Balkanu.

"Kriza nije etnička, već geopolitička"

Ministar vanjskih poslova BiH je eksplicitno naveo da trenutna kriza u zemlji u svojoj srži nije etnički ili međuetnički konflikt, već da je geopolitička, te da je namjerno generisana i instrumentalizovana od strane Ruske Federacije preko njenog najistaknutijeg lokalnog zastupnika, Milorada Dodika.

Kako bi ilustrovao da je u BiH postignuto istinsko pomirenje među ljudima na terenu, Konaković je u pismu iznio i lični primjer iz ratnog perioda:

"Godine 1992, kao tinejdžer, pridružio sam se Armiji Bosne i Hercegovine kako bih branio svoj dom tokom rata. Na suprotnoj strani linije fronta bio je sadašnji član Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i visoki član Srpske demokratske stranke. Bili smo doslovno na suprotnim stranama rata. Danas sjedimo zajedno, razgovaramo, sarađujemo i radimo za bolju, mirnu i evropsku budućnost za našu djecu i našu zemlju."

Zbog toga je poručio da se trenutna opasnost ne smije pogrešno tumačiti kao neizbježna etnička konfrontacija, već kao secesionistički politički projekat podržan iz Moskve koji nastoji iskoristiti institucionalne slabosti i međunarodno oklijevanje.

Dodao je da se neće dozvoliti da se ostaci žrtava Srebrenice odvoje od domovine, naglašavajući da genocid nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka od strane snaga Vojske Republike Srpske ostaje trajna opomena dokle ekstremističke ideologije mogu dovesti.

Kampanja protiv OHR-a i američki lobisti

Konaković je Rubija informisao da Milorad Dodik, kojeg opisuje kao bivšeg predsjednika RS-a i predsjednika SNSD-a kojeg je Sud BiH osudio, ustrajno opstruiše evropski i NATO put zemlje. Istakao je da se od početka ruske agresije punog profila na Ukrajinu, Dodik sastao s Vladimirom Putinom u devet navrata, uključujući i majske komemoracije u Moskvi.

Posebnu zabrinutost, prema pismu, izazvale su Dodikove javne tvrdnje da je putem lobista i političkih posrednika sa sjedištem u SAD-u sposoban diktirati politiku State Departmenta prema BiH. Konaković je u pismu poimenično identifikovao te osobe:

"Također smo zabrinuti javnim izjavama iznesenim od strane Milorada Dodika koje sugerišu da je, kroz svoje lobiste i političke posrednike sa sjedištem u SAD-u, uključujući Roda Blagojevicha, Arija Ben-Menashea, Marca Zella i druge, sposoban oblikovati ili diktirati politiku Sjedinjenih Država, uključujući politiku Department of State-a prema Bosni i Hercegovini."

Dodao je da su ove tvrdnje izazvale duboku zabrinutost među građanima BiH, posebno nakon uklanjanja Dodika i njegove mreže sa liste američkih sankcija, kao i zbog njegovih tvrdnji da je kroz te lobističke napore doprinio uklanjanju visokog predstavnika.

Konaković je potcrtao da Ured visokog predstavnika (OHR) i njegove izvršne ovlasti, uključujući Bonske ovlasti, ostaju neophodan instrument posljednje instance protiv secesionističkih akcija sve dok se ciljevi i uslovi iz Agende 5+2 u potpunosti ne ispune.

Energetska ovisnost o Gazpromu i značaj Južne interkonekcije

Kao još jednu stratešku ranjivost i sigurnosno pitanje, šef bh. diplomatije je naveo nedavne javne najave o proširenju saradnje sa Gazpromom i planove ruske kompanije da gradi elektrane u BiH, što je u suprotnosti sa ciljevima Izvještaja Kongresu o politici SAD-a na Zapadnom Balkanu.

Kao ključni korak u eliminisanju ruskog uticaja, istaknut je projekt gasovoda "Južna interkonekcija":

"Gasovod Južna interkonekcija je stoga od posebne važnosti, ne samo kao energetski projekat, već kao strateški instrument diversifikacije, otpornosti i smanjenja ovisnosti o ruskom gasu. Snažna podrška Sjedinjenih Država ovom projektu visoko je cijenjena u Bosni i Hercegovini. Njegova implementacija ojačala bi energetsku sigurnost zemlje, doprinijela regionalnoj stabilnosti i kreirala dodatni prostor za buduće investicije SAD-a i snažnije ekonomsko prisustvo SAD-a u Bosni i Hercegovini."

Poruka pred sportski duel na Svjetskom prvenstvu

Na samom kraju pisma, Konaković je dodao "jednu vedriju opasku u vremenu ozbiljnih političkih zabrinutosti", podsjećajući da će se reprezentacije Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država uskoro sastati na fudbalskom terenu u šesnaestini finala (Round of 32) FIFA Svjetskog prvenstva kojem su domaćin upravo SAD.

Izrazio je nadu u fer i sportski meč, poručivši "neka bolji tim na terenu pobijedi" uz uvjerenje da će, bez obzira na rezultat, ta utakmica samo dodati još jedno upečatljivo poglavlje prijateljstvu između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad